Malo ljudi zna, ali termin "umjetna inteligencija" nastao je još 1950-ih. Međutim, u to vrijeme sva istraživanja umjetne inteligencije bila su prvenstveno usmjerena na rješavanje problema i takozvano simboličko računanje. Šezdesetih godina prošlog vijeka, Ministarstvo odbrane SAD-a se zainteresovalo za AI rješenja i naručilo rad na stvaranju sistema sposobnih da u određenoj mjeri oponašaju ljudsko razmišljanje, a to je bio samo početak...

UVOD

S vremenom, AI je pronalazio sve šire primjene, što je omogućeno razvojem novih tehnologija i pratećih naprednih algoritama, većom računarskom snagom i masovnom pohranom podataka. Zanimljiv primjer jednog od ranih projekata vezanih za umjetnu inteligenciju bio je projekat mapiranja ulica koji je naručila DARPA, Agencija za napredna istraživanja u oblasti odbrane, već 1970-ih. Ali to nije sve. Prvi inteligentni asistenti razvijeni su još 2003. godine, mnogo godina prije nego što su napredni alati poput Siri ili Alexa ušli na tržište. Porjeklo umjetne inteligencije, međutim, seže do 1950-ih i povezuje se sa eminentnim naučnikom Alanom Turingom, koji je dao doprinos u dešifrovanju njemačke Enigme tokom Drugog svjetskog rata.

AI POSTOJI VEĆ NEKOLIKO DECENIJA

Alan Turing je nesumnjivo jedna od najznačajnijih ličnosti prve polovine 20. stoljeća. Smatra se ocem umjetne inteligencije, i to s dobrim razlogom – zaslužan je za dešifriranje njemačke Enigme, koja je značajno doprinijela bržem završetku Drugog svjetskog rata. Turing je često postavljao pitanja koja su izašla iz okvira savremene nauke. Među njima su bila i ona koja se odnose na mogućnost stvaranja vještačke svijesti zasnovane na ljudskom rasuđivanju. 1950-ih razvio je posebnu metodu nazvanu Imitacija igre, poznatu kao Turingov test. Test je uključivao mašinu, čoveka i eksternog učesnika. Zadatak je bio da eksterna osoba razlikuje odgovore koje daje mašina od onih koje daje čovjek. Ako ih nisu mogli razlikovati, eksperiment se smatrao uspješnim. Međutim, važno je napomenuti da tokom nekoliko decenija nijedan kompjuterski program zasnovan na veštačkoj inteligenciji nije mogao nedvosmisleno da prođe test.

KAKO DEFINIŠEMO UMJETNU INTELIGENCIJU

Godine 1956. organizirana je posebna konferencija, Dartmouth Conference, uz učešće mnogih svjetskih naučnika. Tada je ustanovljeno da se umjetna inteligencija definira kao „sistem koji može svjesno percipirati okolinu i reagirati na nju na način koji maksimizira šanse za uspjeh“. Tokom ove konferencije pojavila se ideja, sugerirajući da je moguće replicirati ljudsku inteligenciju u sistemu koji simuliraju mašine. Kao rezultat toga, AI je počeo da crpi inspiraciju iz matematike, književnosti, psihologije, robotike, medicine i još mnogo toga. A kada je prikupio dovoljnu količinu podataka, počela je prava tehnološka revolucija.

MAŠINE KOJE RAZMIŠLJAJU NISU NAUČNA FANTASTIKA

Već 1960-ih stvorene su prve mašine sposobne da vode razgovore. Na primjer, 1966. godine razvijena je ELIZA – prvi virtuelni psihoterapeut na svijetu koji je obradio prirodni jezik da bi se uključio u razgovore s ljudima. U praksi, to je bila preteča modernih chatbotova. ELIZA je mogla prepoznati ključne riječi i potom generirati odgovore prikladne pitanjima. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća na tržište je ušao još jedan chatbot pod imenom PARRY, a 1990-ih bio je Racter. Međutim, to je samo vrh ledenog brijega u odnosu na ono što prvenstveno znamo iz futurističkih filmova. Već 1973. godine dizajniran je MYCIN sistem – napredni medicinski dijagnostički sistem koji je savjetovao najbolji oblik liječenja bakterijskih infekcija. Danas se razvijaju mnogo sofisticiraniji AI alati, sposobni da precizno detektuju čak i kancerogene promjene.

ŠTA JE SLJEDEĆE?

Krajem 1970-ih uočen je fenomen koji je kasnije nazvan "AI zima". Ovo je bio period tokom kojeg ulaganja u AI nisu dala očekivane rezultate. Mnogi investitori su na kraju odlučili da povuku svoja sredstva iz ovog sektora. Srećom, to je bio samo privremeni zastoj. Ubrzo je prepoznat potencijal programa sposobnih za izvođenje i automatizaciju specifično definiranih zadataka. Tokom tog vremena došlo je do pomaka od sistema zasnovanih na pravilima ka mašinskom učenju, koje je bilo bliže ljudskom razmišljanju. AI se počeo koristiti u računovodstvu, marketingu, ljudskim resursima, korisničkoj službi, prodaji, zapošljavanju i još mnogo toga. Jedan od prelomnih trenutaka bio je kada je AI pobjedio šahovskog velemajstora i čuvenog Garija Kasparova. Bio je to prvi značajan trijumf umjetne inteligencije nad čovjekom, što je dovelo do povećanog istraživanja i daljnjih ulaganja. 2016. AI je uspio pobijediti svjetskog prvaka u igri Go, koja se smatra najizazovnijom logičkom igrom ikada stvorenom. Godine 2017. objavljeno je da je robot XiaoYi, nakon što je učio iz materijala koje su koristili studenti medicine, prošao ispit, označivši debi mašine u oblasti medicine. Nadalje, već 2015. godine stvorena je Sophia – prvi humanoidni robot na svijetu obdaren umjetnom inteligencijom. Sofija može ne samo da uči, već se i prilagođava ljudskom ponašanju. Ovaj robot je samostalno vodio intervjue širom svijeta, a 2017. je dobio državljanstvo Saudijske Arabije, postavši prva mašina u historiji koja je dobila državljanstvo.

AI JE SVUDA, A OVO JE SAMO POČETAK

Autonomna vozila decenijama nisu bila ništa drugo do proizvod ljudske mašte. Danas oni postaju neka vrsta standarda, a svi veliki proizvođači automobila širom svijeta usvajaju takva rješenja. Ali to nije sve, jer je 2018. godine prvi autonomni taksi debitovao na tržištu! Sve ukazuje na činjenicu da će AI u narednim godinama postati neizostavni dio naše stvarnosti u još većem obimu. Napori su već u toku da se stvori metaverzum, koji takođe koristi umjetnu inteligenciju. Ovakva rješenja koriste se u vojsci, medicini, industriji, obrazovanju, zabavi i automobilskom sektoru...

PRIJAVITE SVOJE DIJETE NA BESPLATNE RADIONICE PROGRAMIRANJA

Razvoj umjetne inteligencije donosi i koristi i rizike. To će nesumnjivo dovesti do otvaranja novih radnih mjesta, jer se umjetna inteligencija već može proučavati na odabranim univerzitetima. Važno je pripremiti svoje dijete za takvu stvarnost, a mi ćemo vam rado pomoći u tome! Pridružite nam se na besplatnim radionicama "Budućnost (AI)rtlanda" u okviru događaja "Programiraj sa divovima". Na našim časovima mogu učestvovati djeca i mladi uzrasta od 7 do 18 godina. Tokom radionica podučavamo programiranje u osnovnim programskim okruženjima, demonstriramo najpopularnije AI alate i educiramo kako bezbjedno i etički koristiti vještačku inteligenciju. Radionice se održavaju online a registracija je još uvijek otvorena!